Arheološki
nalazi uvijek su tragovi, tragovi koji, ma koliko nam na prvi pogled
izgledaju nerazumljivo, zagonetno i bez dodira sa našim savremenim
iskustvom, ukoliko ih pronađemo i slijedimo, otkrivaju životne priče
ljudi koji su prije nas hodali Zemljom, smijali se, lovili, voljeli
se, ratovali, tugovali, stvarali, razarali...
Većina
tragova koji su ovdje "uramljeni" je nakon arheoloških iskopavanja
publikovana, zatim konzervirana, a onda je mrak grobnice zamijenila
mrakom depoa.
Obasjani svijetlom našeg vremena, sagledani okom foto-aparata i dotaknuti
kompjuterskom "četkicom" ovi tragovi stoje pred nama ponovo
otkriveni, drugačije živi. Probuđeni dodirom novog doba oni imaju
šta da kažu ne samo arheologu nego svakome ko želi da traži...
Svi
eksponati uramljeni ovim posterima potiču iz vremena rimske dominacije
na prostoru današnje Crne Gore, a otkriveni su na sljedećim lokalitetima:
ANTIČKA DUKLJA, BUDVANSKA NEKROPOLA, NEKROPOLA U SELU KOMINI, MUNICIPIJUM
S...
Duklja(antička
Doclea) je najveći arheološki lokalitet u Crnoj Gori. Doclea je sinonim
za urbanu aglomeraciju nastalu pocetkom I vijeka n.ere. Kao grad sa
karakteristikama municipija (rimska opština sa izvjesnim stepenom
samostalnosti) Doclea se pominje od vremena dinastije Flavijevaca,
za vladavine cara Vespazijana (I vijek nove ere).
Grad ima tipično rimsku urbanu koncepciju. Centralna osa grada je
vezivala i danas vidljive i prepoznatljive objekte: Forum sa bazilikom,
hramove boginja Dijane i Rome, gradske terme, urbane vile, bedeme...
Prva
istraživanja Duklje vršena su još u vrijeme knjaza Nikole. Ruski naučnik
P.A.Rovinski vršio je iskopavanja 1890-1892, zatim engleska ekipa
na čelu sa A.Munroom 1893.godine. 1913. godine Paolo Stikoti objavljuje
u Beču do sada najkompletniju monografiju o Duklji. Istraživanja Duklje
zapoceta u XIX vijeku nastavili su naši arheolozi poslije II svjetskog
rata od 1954-1962 (1954-1959 reviziona iskopavanja unutar gradskih
bedema, 1959-1962 iskopavanja dvije gradske nekropole: zapadne i jugoistočne
i arhitektonskog kompleksa unutar grada. Anticki materijal Doclee
datuje se u period od I do IV vijeka.
Budvanska
nekropola otkrivena je 1938. godine prilikom kopanja temelja današnjeg
hotela Avala. Uz samu obalu, zapadno od gradskih bedema nadeni su
antički grobovi koji su dijelom pripadali starijoj ilirsko-grčkoj,
a dijelom mladoj ilirsko-rimskoj nekropoli stare Budve. Istraživanja
su vršena 1938. godine, zatim 1951. sistematska arheološka iskopavanja
i 1979-1982 takođe su vršena sistematska arheološka istraživanja.
Antički materijal sa ove nekropole datuje se od II vijeka p.n.ere
do III vijeka n.ere.
Selo
Komini kod Pljevalja je u stručnoj literaturi bilo poznato još krajem
XIX vijeka kad je engleski arheolog Artur Evans sakupio i objavio
slučajno otkriveni epigrafski materijal. Pred sam I svjetski rat iskopavanja
su vršili Austrijanci, a materijal je objavio Karlo Patsch. Prva sistematska
iskopavanja vršena su od 1964-1976 (sa prekidom od 1968-1970).Tada
je utvrdeno da se radi o dvije nekropole Municipijuma S... koji se
ubicira u blizini Pljevalja, odnosno u selu Komini. Ostaci grada još
nisu pronadeni, ali su njegove dvije nekropole vrlo bogate nalazima.
Antički materijal iz ovih nekropola datuje se u period od I-IV vijeka.
Tatjana
Piperović, arheolog