Arheološki nalazi uvijek su tragovi, tragovi koji, ma koliko nam na prvi pogled izgledaju nerazumljivo, zagonetno i bez dodira sa našim savremenim iskustvom, ukoliko ih pronađemo i slijedimo, otkrivaju životne priče ljudi koji su prije nas hodali Zemljom, smijali se, lovili, voljeli se, ratovali, tugovali, stvarali, razarali...

Većina tragova koji su ovdje "uramljeni" je nakon arheoloških iskopavanja publikovana, zatim konzervirana, a onda je mrak grobnice zamijenila mrakom depoa.

Obasjani svijetlom našeg vremena, sagledani okom foto-aparata i dotaknuti kompjuterskom "četkicom" ovi tragovi stoje pred nama ponovo otkriveni, drugačije živi. Probuđeni dodirom novog doba oni imaju šta da kažu ne samo arheologu nego svakome ko želi da traži...

Svi eksponati uramljeni ovim posterima potiču iz vremena rimske dominacije na prostoru današnje Crne Gore, a otkriveni su na sljedećim lokalitetima: ANTIČKA DUKLJA, BUDVANSKA NEKROPOLA, NEKROPOLA U SELU KOMINI, MUNICIPIJUM S...

Duklja(antička Doclea) je najveći arheološki lokalitet u Crnoj Gori. Doclea je sinonim za urbanu aglomeraciju nastalu pocetkom I vijeka n.ere. Kao grad sa karakteristikama municipija (rimska opština sa izvjesnim stepenom samostalnosti) Doclea se pominje od vremena dinastije Flavijevaca, za vladavine cara Vespazijana (I vijek nove ere).
Grad ima tipično rimsku urbanu koncepciju. Centralna osa grada je vezivala i danas vidljive i prepoznatljive objekte: Forum sa bazilikom, hramove boginja Dijane i Rome, gradske terme, urbane vile, bedeme...

Prva istraživanja Duklje vršena su još u vrijeme knjaza Nikole. Ruski naučnik P.A.Rovinski vršio je iskopavanja 1890-1892, zatim engleska ekipa na čelu sa A.Munroom 1893.godine. 1913. godine Paolo Stikoti objavljuje u Beču do sada najkompletniju monografiju o Duklji. Istraživanja Duklje zapoceta u XIX vijeku nastavili su naši arheolozi poslije II svjetskog rata od 1954-1962 (1954-1959 reviziona iskopavanja unutar gradskih bedema, 1959-1962 iskopavanja dvije gradske nekropole: zapadne i jugoistočne i arhitektonskog kompleksa unutar grada. Anticki materijal Doclee datuje se u period od I do IV vijeka.

Budvanska nekropola otkrivena je 1938. godine prilikom kopanja temelja današnjeg hotela Avala. Uz samu obalu, zapadno od gradskih bedema nadeni su antički grobovi koji su dijelom pripadali starijoj ilirsko-grčkoj, a dijelom mladoj ilirsko-rimskoj nekropoli stare Budve. Istraživanja su vršena 1938. godine, zatim 1951. sistematska arheološka iskopavanja i 1979-1982 takođe su vršena sistematska arheološka istraživanja. Antički materijal sa ove nekropole datuje se od II vijeka p.n.ere do III vijeka n.ere.

Selo Komini kod Pljevalja je u stručnoj literaturi bilo poznato još krajem XIX vijeka kad je engleski arheolog Artur Evans sakupio i objavio slučajno otkriveni epigrafski materijal. Pred sam I svjetski rat iskopavanja su vršili Austrijanci, a materijal je objavio Karlo Patsch. Prva sistematska iskopavanja vršena su od 1964-1976 (sa prekidom od 1968-1970).Tada je utvrdeno da se radi o dvije nekropole Municipijuma S... koji se ubicira u blizini Pljevalja, odnosno u selu Komini. Ostaci grada još nisu pronadeni, ali su njegove dvije nekropole vrlo bogate nalazima. Antički materijal iz ovih nekropola datuje se u period od I-IV vijeka.

Tatjana Piperović, arheolog

<<< home >>>